Zaštita ruža

ZAŠTITA RUŽA OD BOLESTI I ŠTETOČINA Tijekom ljeta važna je zaštita ruža od bolesti i štetočina. Postoje mnoge bolesti i štetočine koje napadaju ruže, što zavisi od mjesta uzgoja i vremenskih prilika. Važno je pravovremeno uočiti bolest i štetočinu, prepoznati je i što prije izvesti zaštitu. Iako su ruže u punom cvjetanju, a cvjetovi krupni i mirisni, neophodno je pratiti izgled lišća, jer se na laišću najprije pojave znakovi bolesti ili napadi štetočina. Najčešće bolesti ruža:

 

pepelnica – Spaerotheca pannosa

Pepelnica (Sphaerotheca pannosa) je gotovo najčešća bolest ruža, a raspoznaje se po tipičnoj bjeličastoj boji. Vršni listovi, pupoljci i mladice izgledaju kao da su posuti brašnom, a listovi se i kovrčaju. Razvoju ove bolesti pogoduju vlažno vrijeme, nagle promjene temperature, nedostatak svjetla, pa čak i pretjerana upotreba gnojiva. List gubi sposobnost fotosinteze pri čemu se biljka slabije razvija i cvijet gubi na tržišnoj vrijednosti. Suzbijanje pepelnice: kod pojave prvih simptoma tretirati sa: BAYCOR WP-25, BAYLETON, ANTRACOL, RUBIGAN, SAPROL, SABITHANE

 

Plamenjača (Pseudoperonospora Sparsa)

 Plamenjača se javlja na naličju lista kao pepeljasta prevlaka ili bijelo-sive mrlje, te ubrzo izaziva nekrozu i opadanje lista. Često je miješaju s pepelnicom. I dok su kod pepelnice zaraženi biljni dijelovi prekriveni pepeljastim prevlakama koje se daju ukloniti trljanjem, kod plamenjače je lice lišca prekriveno smeđecrvenim mrljama, a naličje sivkastim prevlakama, odnosno sproronosnim organima, konidiofore s konidijama.
Uočljive su i promjene na peteljkama i izbojcima u vidu tamnih pjega raznih veličina. Uznapredovala bolest uzrokuje opadanje lišća već kod laganog protresanja grana. Zaražene biljne dijelove ukloniti i spaliti. Izbjegavati zalijevanje po lišću jer će vlaga potpomoći razvoju kako plamenjače, tako i ostalih bolesti ruža.

Suzbijanje plamenjače: Preventivno može pomoći prihrana sa većim udelom kalijuma.Od fungicida se preporucuje STAR 80 WP (0,25%) ili RIDOMIL GOLD MZ 68 WP u koncentraciji od 0,25 %.

Crna pjegavost – Marsonnina rosae

Crna je pjegavost (Marsonnina rosae) česta i dosta opasna bolest koja napada lišće ruže. Prepoznaje se po okruglastim i zvjezdastim pjegama tamnosmeđe-crvene boje, koje u poodmaklom stadiju pocrne. Javljaju se na gornjoj strani lista i primjera su od 2-12 mm. Gljiva izlučuje gas etilen, koji kasnije izaziva žućenje listova i njihovo otpadanje. Zbog toga, već u srpnju, možemo naći karakteristične slike ogoljelih grmova ruža. Patogen prezimljuje na otpalom lišcu ili na granama ruže pa je važno sakupljati otpalo lišće i orezivati zaražene grane. Otpale listove bi trebalo skupiti i spaliti kao bi se suzbila dalja zaraza i širenje ove bolesti.

Suzbijanje:
U područjima gdje se češće javlja treba redovito prskati, od srpnja do kraja rujna (Dithan M-45, Antracol, Baycor, Bayleton special)

hrđa – Phragmidium mucronatum

Ovisno o vremenskim uvjetima tijekom ljeta, nekad se više javlja pepelnica dok drugi put pjegavost ili rđa.

Pepelnica se javlja u vidu bijele brašnaste prevlake na listovima i pupoljcima. Listovi se smežuraju i počnu prerano opadati. Zarazi pogoduju neprozračni položaj, nedostatak vlage u tlu, manjak hranjiva te vrući dani iza kojih dolaze hladne noći.

Crna pjegavost se širi još brže od pepelnice i teško je suzbijamo kad se već pojavi. Simptomi su crne mrlje sa žutim rubovima. Pogoduje joj vruće i vlažno vrijeme tijekom srpnja i kolovoza. I dok se pepelnica javlja na vršnim listovima, pjegavost se počinje širiti od donjih listova.

Hrđa nije česta bolest, ali kad zahvati biljku, može prouzročiti defolijaciju kao i pjegavost. Prepoznajemo je po narančastim nakupinama na naličju listova. Zarazu ruža ovom bolesti pospješuje hladno proljeće iza kojeg slijedi suho ljeto.

Od ostalih bolesti, ruže mogu napasti i peronospora, rak, venuće mladica, purpurna pjegavost, viroze, bakterijska palež, no javljaju se vrlo rijetko te u pravilu nisu uzrok većih problema sa zdravljem ruža.
Danas teško možemo uzgojiti zdrave ruže bez prskanja, tj. bez zaštite od navedenih bolesti. Postoji dosta preparata koje možemo nabaviti u našim poljoapotekama, (Tablica). Jedini problem je u tome što ima malo preparata koji djeluju na sve tri bolesti. Pa čak i takvi obično imaju slabije djelovanje na jednu od njih. U tablici navedena je većina fungicida koji se mogu kod nas nabaviti za zaštitu ruža od bolesti.
Kod zaštite ruža od bolesti moramo se pridržavati nekoliko pravila:

· program zaštite počinje kad crvena boja izboja i listova prelazi u zelenu -svibanj
· u početku koristimo kontaktna sredstva a kasnije; 7. i 8. mjesec sistemična
· kombinacija preparata koju koristimo mora djelovanjem pokrivati sve tri bolesti
· prskamo svakih 10-14 dana s tim da za vrijeme visokih temperatura i velike vlage u zraku ni to nije dovoljno
· bakar (Cuprablau) je dobar preparat no ne preporučamo ga s ničim miješati. Dobro bi bilo koristiti ga samog kao među prskanje u programu zaštite
· zbog glatke površine lista dobro je miješati i okvašivač radi boljeg ljepljenja preparata na list.

Ukoliko nam se u međuvremenu jave i štetnici na ružama, možemo u koktel kojim prskamo staviti i insekticid. Ukoliko želimo folijarno prihraniti ruže, možemo i gnojivo staviti zajedno s fungicidima. No naša je preporuka da to radimo odvojeno jer što više kemikalija miješamo, to postoji veća opasnost od neželjenih kombinacija kojima možemo oštetiti ruže.

 

Štetočine ruže:

Lisne uši najčešće napadaju ruže, najčešće mlado lišce, pupoljke i cvjetne peteljke. Uši su blijedozelene boje, čvrsto se priljube uz biljku i sišu sokove iz napadnutih dijelova biljke, te se list i cvijet deformira, venu i suše. Lisne uši pojavljuju se svake godine, a pogotovo po toplom i vlažnom vremenu. Imaju više generacija tijekom jedne godine. Zaštitu treba provesti čim se primijeti njihova pojava na mladom lišću, je osim što nanose štetu biljci, još su i prenositelji virusnih bolesti. Uklonjene dijelove zaražene biljke treba odmah spaliti, jer na njima uši prezimljuju zimski stadiju, te se napad ponovno pojavljuje u proljeće.

 

Ružina osica je također česta štetočina na ružama. To je oko 10 mm dugačak insekt. Svoja jajašca odlaže u vršne izboje. Iz jajašca se izlegu plavozelene gusjenice s crnim bradavicama, koje se hrane ružinim listovima. Crveni pauk je još jedna česta štetočina na ružama. Pojavljuje se na gornjoj strani oko žilica lista kao žuto-bijela točka, dok se na donjoj strani lista mogu nazirati vrlo sitni crveni pauci u bijeloj paučini. Napadnuti listovi se suše, žute i otpadaju.